KOTOR - Poznat po predanju o sto oliva (maslina) koje je svaki momak stasao za ženidbu morao posaditi kako bi osnovao porodicu i domaćinstvo, Stoliv danas ne pruža mnogo mladima da ostanu i žive u ovom lijepom mjestu. Velike površine masline, lovorike i kostanja podno Vrmca, kao i kamelije uz svaku staru kuću, zaštitni su znak Stoliva. Ipak, struktura stanovnika mnogo se izmijenila, pa je u Stolivu više starih no mladih, a mijenja se i arhitektura mjesta. Kvartovi Martinovići, Borovići, Maričići, Potkola, Ušljivica, Trojstvo nekad su u pet kuća imali po 25 djece, a danas u cijelom Stoliv ima desetoro mališana, te je svako novorođenče pravo veselje za sve mještane. Danas je u Stolivu mnogo više ljudi sa strane koji su ovdje napravili kuće, nego što je mještana.
- Stoliv sada po biračkom spisku ima 320 građana, od kojih je 150 stalno nastanjenih - kaže Boro Mustur, predsjednik MZ Stoliv. Zbog izraženog starenja stanovništva, seosko groblje pored crkve Sv. Mihovila postalo je tijesno.
-Još dok je Maja Ćatović bila gradonačelnica, Mjesna zajednica je dobila odobrenje od Opštine Kotor da proširi groblje. Prije sedam godina za tu namjenu otkupili smo plac od Kotorske biskupije u vrijednosti oko 60 hiljada eura. Pojedini mještani, koji su dugo živjeli u inostranstvu, žele da budu sahranjeni u rodnom mjestu, a mjesta više nema. Direkcija za uređenje i izgarnju Kotora pravi projekat za potporni zid, koji je veoma važan, a mještani organizuju akciju čišćenja terena, tako da planiramo gradnju još 24 grobna mjesta - kaže Mustur.
On dodaje da u saradnji sa Direkcijom za uređenje i izgradnju planiraju da kompletiraju javnu rasvjetu jer je pola mjesta osvijetljeno, a nije još oko 650 metara ka Markovom rtu.
- Čekamo da se završe tenderi i da rasvjeta bude postavljena do sezone. Tražili smo prigodne metalne stubove i lampione, u starinskom stilu, kao u Perastu - dodaje Mustur. On smatra da je Stolivu potreban Turist-biro, kako bi se lakše evidentirali gosti i ubirala taksa.
–Prema broju stanovnika Mjesna zajednica Stoliv je u proteklih 15 godina najviše para uzela od boravišne takse. Najbolji smo u opštini Kotor i najposjećeniji. Kontrola je bila najveća. Nemamo Turist-biro, a nekada smo imali boravišni karton za goste. Bilo je puno Italijana, Njemaca, Franciza u auto-kampovima, a sad nemamo nikakvu evidenciju i prosto ne znamo ko nam je ušao u mjesto. Zato apelujem na lokalnu Turističku organizaciju da nam pomogne i da dobijemo Turist - biro – poručuje Mustur.
Saobraćaj je takođe jedno od gorućih pitanja ove zajednice. Put iz doba Austrougarske opterećen je vozilima koja prelaze dozvoljenu težinu, urušavajući staru cestu.
-Žalili smo se Ministarstvu. Uprkos znaka zabrane kretanja vozila do deset tona, koji je postavljen kod zgrade policije u Kotoru, to se ne poštuje, ljudi voze velike kamione, miksere, prikolice, gusjeničare po 50 ili 60 tona. Ministarstvo saobraćaja je izričito zabranilo kretanje teretnjaka, ali se to slabo poštuje. Policija izađe na teren, ali kazne su male jer šta je za nekoga ko pogodi posao od 10 ili 15 hiljada da platiti 50 eura kazne. Put propada zbog velikih teretnjaka, a on je pravljen prije 100 godina za kočije, a ne za kamione - kaže Mustur, i dodaje da se u mjestu intenzivno gradi, ali da se ne poštuje staro graditeljstvo niti ambijent. Prave se i nove ponte, neke uredno sa dozvolama, druge na divlje.
- Pucaju vodovodne i kanalizacione cijevi, grade se višespratne kuće, ni nalik autentičnom bokeljskom stilu gradnje, niti se uklapaju u ambijent. Napravljeno je toliko novih kuća, apartmana, dolaze ljudi da se okupaju ovdje, a nemaju gdje. Ima privatnih ponti čiji vlasnici ne dozvoljavaju drugima da dođu ovdje. Nama je u interesu da se radi turizma napravi još poneka ponta, ali smo protiv toga da se prave nove ponte uzurpacijom ribarskih posti, a takve niču tokom noći – ističe Mustur.
Suzana Čenić, majka četvoro djece, kaže da Stoliv nije za mlade, djeca moraju da putuju u školu ili u Tivat ili u Kotor, a vrtić je na par kilometara do Prčanja. Čenićeva kaže da ona pomalo zarađuje tako što bere lovorov list koji otkupljuje destilerija u Kostanjici.
Ipak, ima i mladih koji vole rodno mjesto. Vasilije Vujović, student Brodarske škole u Beogradu, odrastao je i živi u Stolivu, kome se, kako kaže uvijek rado vraća. Ovih dana pomaže ujaku da raskrči imanje sa maslinama. U Stolivu je trenutno sezona berbe lista lovorike, pa Vujović zajedno sa radnicima za dnevnicu bere lovoriku, pakuje je u vreće koje se transportuju za Tuzi, gdje, kako kaže ima destilerija.
-Lijepo je živjeti u Stolivu baš zbog te ruralne sredine, zato što je sve ovo ovakvo kakvo je u stvari. Fali nam tri mjeseca sunca, ali ljepota ovoga kraja sve nadoknađuje - kaže Nikšićanin Petar Šćepanović, koji ovdje u novogradnji živi već osam godina.M.D.P.
Zaštiti spomenike kulture
Mještani poštuju i čuvaju građevine koje su im zavještali preci, kao što je kuća u kojoj je danas Dom kulture „Niko Bilafer”, ali i Stara ruševna škola, tik uz crkvu Svete Marije, bućarski teren...
-Stara škola („Ševelja kuća“) poklonjena je mjestu kao porodično zavještanje. Vlasništvo je opštine i države, te se ne može otuđiti prostom prodajom. Dolazili su mnogi sa ponudama, ali ne može se prodati nešto što je zajednička svojina mještana. Otvoreni smo za ponude nekih firmi koje bi sredile objekat u funkciju odmarališta sa rentom na deset do 50 godina, samo da objekat na kraju ostane mjestu. Teren Bućarskog kluba „Primorac“ Stoliv, koji je osvajao pehare u bivšoj Jugoslaviji, zapušten je, a za obnovu su potrebne pare. Sada mještani idu na bućanje u halu u Tivat, a imaju volje da urede teren za čiju obnovu im treba oko pet hiljada eura - dodaje Mustur.
Tu je i „Voda stolivska“, stara česma iz 1898. godine, koja je postala smetlište, a mještani namjeravaju da taj spomenik kulture urede i zaštite.
Gornjem Stolivu fali javna rasvjeta
-Poslali smo dopis Direkciji da se pravi javnu rasvjetu za Gornji Stoliv. Trebalo bi postaviti desetak stubova. Bilo bi lijepo da se vidi stara staza, jer ljudi žele da obnavljaju stara ognjišta, ulažu u kuće, svoju starinu. I posjetioci vole da dođu gore. Radnici Komunalnog svakog 20. jula na Sv. Iliju očiste put, a trebalo bi da očiste i „Vodu stolivsku“ - sugeriše Mustur.
Fešta kamelija živi od entuzijazma
-Apelujem na nadležne u lokalnoj upravi da izađu ususret entuzijastima NVO Kamelija i MZ, koje organizuju međunarodnu manifestaciju Fešta kamelija. Autobusi posjetilaca dolaze da uživaju u fešti, to je jedna lijepa reklama opštini Kotor i cijeloj Crnoj Gori, a tako malo finansija treba da nam se pomogne. Fešta nas svake godine košta oko sedam hiljada eura, a sve to mi sami skupljamo i sami pravimo reklamu - poručuje predsjednik MZ.